Što je zagađenje zraka

Zagađenje zraka čine različite štetne tvari koje se nalaze u vanjskom ili unutarnjem prostoru. Najčešće se spominju lebdeće čestice PM2.5 i PM10, dušikovi oksidi, ozon, ugljikov monoksid, sumporni spojevi, hlapljivi organski spojevi i dim nastao izgaranjem.

Glavni izvori zagađenja su promet, industrija, grijanje na kruta goriva, dim iz ložišta, građevinski radovi, spaljivanje otpada, duhanski dim i loša ventilacija zatvorenih prostora. U zatvorenom prostoru dodatni izvori mogu biti dim cigareta, svijeće, mirisni štapići, neka sredstva za čišćenje, plijesan i neadekvatno održavani sustavi grijanja.

Sitne čestice mogu ući duboko u dišni sustav, a dio njih može pokrenuti upalni i oksidativni odgovor u organizmu. U trudnoći je to važno jer zdravlje majke, funkcija posteljice i opskrba kisikom imaju izravan utjecaj na rast i razvoj djeteta.

Kako zagađenje utječe na trudnoću

Dugotrajna ili ponavljana izloženost zagađenom zraku može biti povezana s većim rizikom za respiratorne tegobe trudnice, pogoršanje astme, povišeni oksidativni stres, nepovoljan učinak na funkciju posteljice te, u nekim istraživanjima, s većim rizikom prijevremenog poroda, niže porođajne težine i zastoja fetalnog rasta.

To ne znači da će svaka trudnica izložena zagađenju imati komplikacije. Rizik ovisi o razini zagađenja, trajanju izloženosti, individualnom zdravlju trudnice, postojećim bolestima, pušenju, radnim uvjetima i mogućnosti smanjenja izloženosti.

Posebnu pozornost zaslužuju trudnice s astmom, kroničnim respiratornim bolestima, srčano-žilnim bolestima, visokorizičnom trudnoćom ili trudnoćom u kojoj se već prati rast fetusa.

Zašto je fetus osjetljiv

Tijekom trudnoće dolazi do intenzivnog razvoja organa i sustava fetusa. U tom razdoblju organizam je posebno osjetljiv na vanjske utjecaje, uključujući i one iz okoliša.

Štetne tvari mogu utjecati na oksigenaciju i funkciju posteljice, što posredno utječe na rast i razvoj djeteta.

Kako smanjiti izloženost

Zagađenje zraka nije moguće potpuno izbjeći, osobito u gradskim sredinama, ali se izloženost može smanjiti malim svakodnevnim odlukama. Najvažnije je smanjiti boravak u prostorima i razdobljima kada je koncentracija onečišćenja najveća.

• izbjegavati šetnju uz prometnice s gustim prometom, osobito u vrijeme prometnih vršnih sati
• birati mirnije ulice, parkove i zelene površine kad god je moguće
• provjetravati prostorije u vrijeme manjeg zagađenja, a ne neposredno uz gust promet
• izbjegavati boravak u zadimljenim prostorima i izloženost pasivnom pušenju
• ograničiti uporabu mirisnih svijeća, mirisnih štapića, aerosola i jakih kemijskih sredstava u zatvorenom prostoru
• razmotriti pročišćivač zraka u domu ako postoji stalna izloženost dimu, prometu, prašini ili alergenima

Cilj nije stvoriti strah od svakodnevnog života, nego smanjiti ono što se može smanjiti bez velikog opterećenja za trudnicu.

Posebne situacije

U danima povećanog zagađenja, tijekom zimskih mjeseci, smoga, požara, jakog prometa ili temperaturne inverzije preporučuje se ograničiti dulji boravak na otvorenom, osobito ako trudnica ima kašalj, otežano disanje, astmu, glavobolju, umor ili osjećaj pritiska u prsima.

Ako je potrebno boraviti vani, korisno je birati kraće šetnje, manje prometne rute i vrijeme dana kada je zrak čišći. Boravak u prirodi, dalje od prometa i dima, može povoljno djelovati na disanje, cirkulaciju, san i opće stanje trudnice.

Povezane cjeline u sekciji Trudnoća

Ove poveznice vode prema srodnim horizontalnim cjelinama koje su obrađene odvojeno.